Uloga kose je višestruka. Fiziološka je uloga kose zaštita kože vrata i oglavlja od mehaničkog oštećenja, UV zračenja, hladnoće i topline, dok trepavice sprječavaju ulazak stranog tijela u oko. Osim mehaničke, kosa ima i senzornu funkciju, njome naime zamjećujemo vrlo fini dodir.
Međutim, odavno je estetska uloga nadvladala biološku ulogu. Kosa je jedan od najvažnijih aspekata stvaranja slike o sebi i vlastitom tijelu, fizički atribut za izražavanje individualnosti. Stoga ne čudi što gubitak kose može imati značajan utjecaj na psihu pojedinca, kvalitetu života i društveni život.
Uzroci ispadanja kose su različiti, od poremećaja u vlasi, preko poremećaja rasta vlasi pa do fiziološkog ispadanja kose zbog starenja što zovemo androgenetska alopecija. No, postoji i ožiljkavajuća alopecija (uništenje folikula) što može uzrokovati nepovratni gubitak vlasi i stvaranje ožiljnog tkiva. Kod ožiljnih alopecija osobito je važno rano postaviti dijagnozu i započeti liječenje.
Kosa, osim toga, može ispadati nakon poroda, traume ili stresnog događaja. Ispadanje može biti i posljedica uzimanja nekih lijekova, najčešće su to neki od lijekova za snižavanje povišenog tlaka kao i povišenih vrijednosti kolesterola. Ispadanje kose može biti pojačano kod poremećenog rada štitnjače, kod niske vrijednosti željeza, vitamina D ili kod hormonalnih poremećaja kao što je sindrom policističnih jajnika.
U dijagnostici bolesti kose važna je anamneza, klinički pregled i trihoskopija (odnosno dermatoskopija vlasišta).
Anamnezom se utvrđuje kada je ispadanje vlasi započelo, opseg zahvaćenog vlasišta (ograničen/cijelo vlasište), dinamika gubitka (stalno/povremeno), jačina ispadanja, sezonske varijacije i potencijalni čimbenici koji bi mogli uzrokovati povećani gubitak kose (lijekovi, preboljele infekcije, stres, hormonalne bolesti, druge bolesti...) Također, utvrđuje se je li ispadanje kose praćeno s prorjeđenjem vlasišta i subjektivnim senzacijama poput svrbeža, bolnosti, pretjerane osjetljivosti prilikom češljanja...
Kliničkim pregledom dobije se uvid u aktivnost bolesti i stupanj prorjeđenja vlasišta.
Posljednjih je godina u dijagnostici veliku vrijednost pokazala trihoskopija, metoda kojom se mogu dijagnosticirati nepravilnosti u strukturi kose, upalne promjene u vlasištu te je danas postala neizostavno sredstvo u dijagnostici bolesti vlasišta, ali i praćenju liječenja. Trihoskopija je značajno skratila vrijeme i unaprijedila točnost postavljanja dijagnoze (naravno, ako pregled radi posebno educiran dermatolog) a samim tim i uspješnost liječenja bolesti vlasišta.
Upravo zbog toga, pregled dermatologa treba biti detaljan i obuhvaćati anamnezu, klinički i trihoskopski pregled, a nerijetko je potrebno učiniti i biopsiju vlasišta (uzimanje uzorka kože veličine 3 mm za patohistološku analizu). Osim dermatologa, značajnu ulogu u postavljanju dijagnoze bolesti vlasišta ima i patolog koji je vješt u patohistološkoj analizi bolesti vlasišta.
Liječenje ispadanja kose ovisi o dijagnozi. U većini slučajeva riječ je o androgenetskoj alopeciji, fiziološkom ispadanju kose koje možemo usporiti i odgoditi kontinuiranim tretmanima i lokalnim pripravcima koje je potrebno gotovo svakodnevno aplicirati kod kuće. Usto, mogu se koristiti sistemski dodaci prehrani poput omega kiselina, vitamina A, biotina, folne kiseline, vitamina D, kurkume...
Estetski tretmani koji mogu potaknuti rast kose, zaustaviti njeno ispadanje i poboljšati kvalitetu, ali biti i pomoćni tretmani kod ožiljnih bolesti vlasišta su mezoterapija i plazma bogata trombocitima (PRGF).
Mezoterapija je metoda kojom se injektira koktel različitih sastojaka u područje oko folikula vlasi, na oko 1-4 mm od površine lože, od kojih se osobito ističe biotin, vitamini, koenzimi i različite aminokiseline koje imaju značajnu ulogu u strukturi vlasi.
Zajedničkim djelovanjem tih sastojaka, može se zaustaviti ispadanje kose i potaknuti rast, pa postaje gušća, deblja i kvalitetnija.